U potrazi za strukturom

Prolecni Exploratorium ove godine odrzan je od 25. do 28. aprila. Exploratorium je specijalizovani seminar namenjen pretezno starijim polaznicima svih standardnih srednjoskolskih petnickih seminara. Bavi se dakle, sirokim spektrom naucnih oblasti i disciplina, koje su u okviru programa jednog Exploratorium seminara povezane jednim zajednickim pojmom koji ih sve prozima. Tema ovog seminara bila je – struktura.Jasno je da strukturu mozemo shvatiti kao strukturu gradje zivih bica, strukturu galaksija, strukturu materijala, strukturu recenice, strukturu drustvenih grupa… U tom multidisciplinarnom duhu, vrhunska predavanja su polaznike blize upoznala sa strukturama raznih sistema koji nas okruzuju posmatranih iz razlicitih perspektiva. Iako je kratko trajanje seminara prouzrokovalo pretrpanost rasporeda u odredjenoj meri, iako ponekad na ustrp vremena za rucak ili veceru, na svakom se predavanju naslo vremena i za neophodne diskusije, razmene misljenja, objasnjenja i digresije.

Seminar je zapocet uvodnom recju rukovodioca Milana Cirkovica i kratkim upoznavanjem. Usledilo je predavanje o strukturi memorije prof. dr Suncice Zdravkovic. Prica o strukturi memorije, kao izuzetno zanimljiva i opsirna, rasirena je na predavanje prve polovine tog popodneva i deo prepodneva sutrasnjeg dana. Pod temom strukture memorije bili su obuhvaceni mehanizmi kratkotrajnog i dugotrajnog pamcenja i prvenstveno nacin organizacije memorije koji nam omogucava da funkcionisemo na uobicajeni nacin. Iduce predavanje bilo je o strukturi uzorka dr Olivera Toskovica, o tome kako se odabira uzorak materijala ili ispitanika pri nekom istrazivanju i sta predstavlja reprezentativan uzorak. Posle vecere predstavljan nam je zadatak na kome smo radili naredna dva dana u tri grupe od po dvanaestak clanova. Uvece smo gledali film “Memento” sa propratnom diskusijom o strukturi filma, fabuli i sizeu, koju je vodio moderator Predrag Ivanovic.

Drugi dan seminara, nakon dela struktura memorije, protekao je uz predavanje lingvista mr Mirjane Mandic i Dusice Bozovic o jezickoj strukturi, pretezno o dozvoljenim pozicijama reci, tacnije konstituenata, u gramaticki pravilnoj recenici u raznim jezicima i odnosima tih konstituenata kao primerom za strukture u jeziku. Zatim smo se preorijentisali na strukturu simetrije uz predavanje matematicara dr Milovana Suvakova. Strukturalna objasnjenja u drustvenim naukama prof. dr Jova Bakica obuhvatila su, izmedju ostalog, kao primere – strukturalna objasnjenja jugoslovenskog nacionalizma pre Prvog svetskog rata i u medjuratnom periodu kroz istorijski osvrt na povezane fenomene. Posle vecere prof. dr Cirkovic pricao nam je o strukturama iz astronomske perspektive, odnosno strukturama na velikim skalama. Dodirnuli smo teme poput struktura galaksije, jata galaksija, pa i strukture same Vasione, sa osvrtom na vazna otkrica u oblasti istrazivanja vangalaktickog prostora i neka nova interesantna i iznenadjujuca posmatracka otkrica. Nakon toga, usledilo je jos jedno kinematografsko umetnicko delo, francuski film “Prosle godine u Marinbedu”.

Treci i poslednji radni dan seminara doneo nam je i dve radionice. Prvo predavanje i radionica mr Aleksandre Nikolic bilo je o strukturi najvaznijeg molekula na Zemlji – DNK. Fizicar dr Bozidar Nikolic pricao nam je o strukturi materije, odnosno prvenstveno o strukturi kristala. Spomenute su atraktivne, i neke starije i neke novije, a aktuelne poput grafena, nanotuba, superprovodnika. Poslednje predavanje bilo je ujedno i neka vrsta osvezenja i ujedno izlazak iz interdisciplinarnih granica u interkulturalni svet. Naime, prof. dr Branko Pavic pricao nam je o strukturama umetnickih dela, pri cemu smo se upoznali sa raznim, za nas pretezno nepoznatim, pravcima i vrstama umetnickih dela savremenog doba. Povezano sa tim je zatim odrzana radionica na kojoj smo se podsetili casova likovnog iz osnovne skole i kako je to slikati temperama. Posle vecere, seminar je zakljucen predstavljanjem rezultata polaznika na na pocetku spomenutom zadatku i diskusijom o tim resenjima. Naime, zadatak je bio da svaka grupa pronadje najsveobuhvatnije moguce definicije odredjenih pojmova, pri cemu su definicije morale biti iskazane sopstvenim recima. Ako smatrate da je zadatak lak, pokusajte jednostavno definisati vazne pojmove poput dokaza, metode, grupe, konteksta, pa informaciju, operaciju, morfologiju, model, simbol, teoriju…